Kada riba najbolje grize: more, vjetar, temperatura, plima i Mjesec

Svaki ribolovac ima svoju teoriju o tome kada riba grize. Istina je da sigurnih i univerzalnih pravila nema, nego samo veće ili manje šanse za dobar ulov. Te šanse zavise od vremena i mora, od same vrste (mrijest, selidbe) i od mjesta na kom loviš. Evo šta zaista utiče na ribu.

Stanje mora: mirno nije uvijek najbolje

Mirno i bistro more je najprijatnije, ali nije najbolje za ribolov: riba je tada često lijena i nepovjerljiva. Uzburkano more podiže talog i hranu s dna, voda se zamuti, pokrene se lanac ishrane i mnoge vrste postanu aktivnije.

Zato su sa obale najbolja dva trenutka:

• kad se more tek diže i talasi počinju da se formiraju
• kad se more smiruje poslije nevremena, a voda je još mutna

Kod nas to često znači početak juga ili dan-dva poslije nevremena. U takvim uslovima šarag postaje manje oprezan, a ušata zna da napada iz pjene.

Vjetar i alge koje talasi nanesu mogu da otežaju ribolov. Zato je važno da unaprijed znaš smjer vjetra: tako možeš da izabereš mjesto zaklonjeno od vjetra ili mjesto gdje vjetar nanosi hranu.

Struje se slabo vide golim okom, ali ih osjetiš čim najlon uđe u vodu. Kad shvatiš kako struja kruži na tvom mjestu, znaćeš gdje se taloži hrana i gdje treba tražiti ribu.

Doba dana

Svitanje i sumrak, takozvana promjena svjetla, najaktivniji su dio dana, posebno za grabljivice. Ipak, svaka vrsta ima svoj ritam:

• Lubin i šnjur: najaktivniji u svitanje i sumrak.
• Salpa, bukva i gira: uglavnom danju.
• Orada: i danju i noću, često i u najtoplijem dijelu dana.
• Šarag: i danju i noću.
• Ovčica, škarpine, ugor i murina: pretežno noću.
• Kavala: noću, sa stijena.
• Slingurice: samo danju; glavoči su aktivniji noću.
• Strijelka: uglavnom danju, ali i noću kad je Mjesec pun.

Temperatura mora

Ribe nemaju stalnu tjelesnu temperaturu. Kad je more previše toplo ili previše hladno, postanu lijene, a nagle promjene temperature većini vrsta ne prijaju. Svaka vrsta ima svoj idealan raspon: strijelka voli toplu vodu, a lubin bolje podnosi hladniju.

Ljeti se more raslojava. Površinski sloj može preći 28 °C, a duboka voda drži oko 13 °C tokom cijele godine. Između njih je termoklina, sloj u kom temperatura naglo pada, obično na dubini od 15 do 40 m. Tu se okuplja plankton, za njim sitna riba, a za sitnom ribom grabljivice. Jesenja nevremena i hlađenje površine obično razbiju termoklinu. Kad se voda naglo ohladi, na primjer poslije nabujalih rijeka, riba se povlači dublje, gdje je temperatura stabilnija.

Vazdušni pritisak

Prosječan pritisak na nivou mora je 1013 hPa. Visok pritisak prate sunčani dani i slab vjetar, a nizak oblačno vrijeme, vjetar i kiša. Nagli pad pritiska najavljuje nevrijeme, a riba je najaktivnija u prelaznoj fazi: od početka pada pritiska do dolaska nevremena. Lubin, na primjer, lovi prije, za vrijeme i poslije nevremena. Kad se vrijeme i pritisak stalno mijenjaju, riba je nepredvidljiva, a u periodima stabilnog vremena lakše je pogoditi kada će gristi.

Bezbjednost je ipak na prvom mjestu. Kad počne nevrijeme, sklanjaj se sa stijena i iz barke.

Mjesec

Mjesečev ciklus traje oko 29 dana i ima četiri faze od po oko sedam dana: mlad Mjesec, rastući Mjesec, pun Mjesec i opadajući Mjesec. Kako faze utiču na ribu, ne zna se pouzdano. Jedni tvrde da su najbolji dani oko mladog Mjeseca i dok Mjesec opada, a da je pun Mjesec najgori, jer svjetlo ribu čini opreznijom. Drugi kažu suprotno: obasjano dno noću pomaže grabljivicama, ali i ribama koje hranu traže po pijesku, kao što je ovčica. Najvažniji uticaj Mjeseca je preko plime i oseke.

Plima i oseka

Plima i oseka se smjenjuju otprilike na svakih šest sati. Razlika između njih najveća je oko punog i mladog Mjeseca, a najmanja oko prve i posljednje četvrti. U Sredozemlju je ta razlika mala, ali dovoljna da pokrene ribu.

• Na ušćima i u kanalima uticaj je najjači. Sa plimom more ulazi u rijeku, a riba ulazi za njim; sa osekom voda i riba izlaze. Jače plimne struje miješaju hranu i bude ribu.
• Na plažama su obično najbolji rastuća plima, vrh plime i početak oseke. Tada voda plavi dio obale koji je bio na suvom i odnosi hranu u more.
• Iz barke je obično najbolja rastuća plima, ali i oseka zna da da dobre rezultate.

Godišnja doba

Svako godišnje doba ima svoja pravila. Neke vrste prilaze obali samo u određenom periodu, da se hrane ili mrijeste, a druge se sele ili okupljaju na određenim mjestima. Orada se sa obale u većini mjesta najbolje lovi od proljeća do jeseni, a u novembru se okuplja na sikama radi mrijesta. Lignje sa obale najčešće dolaze od kasne jeseni. U kasnu jesen i zimi mnoge vrste se povlače dublje od 10 m.

Solunarne tabele

Po solunarnoj teoriji, glavni periodi aktivnosti traju oko dva sata, kad je Mjesec tačno iznad mjesta na kom si ili tačno ispod njega, na suprotnoj strani Zemlje. Sporedni periodi traju oko sat vremena, uz izlazak i zalazak Mjeseca. Ove periode prikazuju mnoge aplikacije za ribolov. Uzmi ih kao dodatnu pomoć, a ne kao pravilo.

Ukratko: kada da ideš

• u svitanje i sumrak
• kad se more diže ili se smiruje poslije nevremena, dok je voda mutna
• kad pritisak pada prije nevremena, ali ne po cijenu bezbjednosti
• na plaži i ušću: u rastuću plimu, na vrhu plime i na početku oseke
• noću, ako loviš ovčicu, kavalu, ugora ili škarpine

Česta pitanja