Riba lav u Jadranu: kako je prepoznati i šta da radiš kad je uloviš

Riba lav je jedna od najpoznatijih invazivnih vrsta Sredozemlja, a posljednjih godina i stanovnik Jadrana. U crnogorskom moru prvi put je zabilježena 2023. godine, a ljeta 2026. viđena je i u plićaku Risanskog zaliva i kod tvrđave Arza na Luštici, na samo pola metra do metra dubine. Institut za biologiju mora iz Kotora upozorava kupače, ronioce i ribolovce na oprez i moli da se svaki nalaz prijavi.

Kako da je prepoznaš

• Tijelo s naizmjeničnim crveno-smeđim i bijelim prugama, obično dugo 20–30 cm, a najviše oko 35 cm.
• Na leđima 13 dugih, odvojenih bodlji, kao griva.
• Ogromne prsne peraje raširene kao lepeza ili krila.
• Mali izraštaji, kao rogovi, iznad očiju.
• Pliva sporo, ne bježi od ronioca i drži se pukotina, stijena i olupina.

Ne miješaj je sa škrpinom. Škrpina je kamuflirana, crvenkasto-smeđa, bez pruga i dugih peraja, ali i ona ima otrovne bodlje.

Odakle je došla

Riba lav je porijeklom iz Crvenog mora i Indijskog okeana. Kroz Suecki kanal ušla je u Sredozemlje, gdje je prvi put nađena 1991. kod obale Izraela. Posljednjih desetak godina, kako se more zagrijava, brzo se širi na zapad i sjever. U Jadranu je prvi put zabilježena 2019. kod obala Albanije i južne Italije, a 2021. stigla je sve do ostrva Visa.

Kod nas je sve češća. Ribari su za posljednje tri-četiri godine prijavili više od 30 ulovljenih primjeraka, na dubini od 1 do 30 m. Istraživači Instituta su je tražili na lokacijama Jaz, Platamuni i Žanjic, a jedan živi primjerak se čuva u akvarijumu Instituta u Kotoru.

Zašto je problem za naše more

Riba lav u Jadranu nema prirodnih neprijatelja, mrijesti se tokom cijele godine i proždrljivo jede mlađ i sitnu ribu, kozice i rakove. Gdje se namnoži, potiskuje domaće vrste. Stručnjaci zato smatraju da njeno širenje treba pratiti, a brojnost smanjivati.

Opasnost za ljude

Otrov je u bodljama leđne peraje, trbušnih peraja i podrepne peraje, ukupno 18 bodlji, i ostaje aktivan i kad je riba mrtva. Ubod je vrlo bolan, s otokom i crvenilom, a kod osjetljivih osoba javljaju se mučnina, vrtoglavica, ubrzan rad srca ili nesvjestica. Riba lav nije agresivna i ne napada, ali se na nju može slučajno stati ili je dohvatiti rukom u pukotini.

Šta da radiš ako je uloviš

1. Ne diraj je golim rukama. Koristi kliješta ili hvataljku i debele rukavice.
2. Pažljivo je skini s udice u kanti ili na mjestu gdje niko neće stati na nju.
3. Fotografiši je i zapiši mjesto, datum, dubinu i približnu dužinu.
4. Prijavi nalaz Institutu za biologiju mora u Kotoru, porukom na njihovoj Facebook stranici ili preko kontakata na stranici Instituta.
5. Pošto je invazivna, ulovljenu ribu lav ne vraćaj u more. Stručnjaci se zalažu za njen ciljani izlov.

I za ribu lav važe pravila ribolova na moru: potrebna je dozvola, a ulov iz rekreativnog ribolova se ne smije prodavati.

Može li se jesti?

Može. Meso nije otrovno i liči na meso škrpine, pa Institut predlaže da se riba lav nađe na jelovnicima i u ribarnicama. Prije čišćenja makazama odsijeci sve bodlje: 13 na leđima, po jednu na trbušnim perajama i 3 na podrepnoj. Zatim je očisti kao škrpinu. Otrov iz bodlji se razgrađuje termičkom obradom.

Ako je vidiš dok roniš ili se kupaš

• Mirno se udalji, jer riba lav ne napada.
• Ne pokušavaj da je uhvatiš rukom ni da je pomjeriš.
• Na stjenovitim plažama i u plićaku nosi obuću za vodu.
• Fotografiši je s udaljenosti i prijavi nalaz Institutu.

U nekim zemljama Sredozemlja, kao što su Kipar i Grčka, podvodni lov ribe lav se posebno podstiče. Kod nas važe opšta pravila za podvodni ribolov: dozvola, samo za punoljetne i bez puške od zalaska do izlaska sunca. Ulovljenu ribu iz vode iznosi na kopljima ili u čvrstoj kesi, nikad rukom.

Druge nove vrste koje treba prijaviti

Osim ribe lav, Institut prati i druge vrste koje su stigle iz Crvenog mora ili Atlantika:

• Srebrnopruga napuhača
• Prugasta mramornica
• Tamna mramornica
• Plavotočkasta trumpetača
• Plavi rak